Svi oni koji u jesensko-zimskom periodu nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Redovitom gnojidbom unose se hranjiva u tlo koje je vinova loza iznijela prinosom i stvaraju se zalihe svih onih hranjiva koji nedostaju u tlu, posebice fosfora i kalija koje vinova loza zahtijeva u dovoljnim količinama u svim fazama rasta i razvoja.
Vinova loza u ishrani traži puno kalija (K2O) koji je potreban za sintezu ugljikohidrata i uz dobru opskrbljenost vinove loze kalijem povećava se nakupljanje šećera u bobicama grožđa, povećava se sposobnost vinove loze da prebrodi period suše i bolja je otpornost na bolesti i štetnike. Fosfor (P2O5), povoljno djeluje na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa, i u proljeće vegetacija kasni. No, vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je nedostupan biljkama zbog niske pH vrijednosti tla, odnosno visoke kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti odnosno obaviti kalcizaciju nekim vapnenim materijalom.
Za osnovnu gnojidbu vinograda može se primijeniti sulfatno gnojivo NPK 7-14-21, koje je posebno namijenjeno gnojidbi vinove loze ili se može primijeniti NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26. Količinu koju treba unijeti u tlo najpouzdanije je odrediti na temelju kemijske analize tla, no orijentacijski možemo reći da se za vinograde u punoj rodnosti primjenjuje 700 kg/ha NPK 7-14-21 S ili 500 kg/ha NPK 7-20-30, NPK 5-15-30.
Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod, gnoje se s nešto manjom količinom gnojiva jer su i prinosi manji, znači primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 S ili 260 kg/ha NPK 7-20-30. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a dušik se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane, i to početkom vegetacije i poslije cvatnje. Prva prihrana Ureom N 46 obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio dušika vinova loza iskoristiti do cvatnje za intenzivan porast mladica.
Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka dušika ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati uvažavajući količinu dušika dodanu pri jesenskoj gnojidbi, oko 100 kg/ha odnosno 10 g/m2 Uree. U svibnju se nakon cvatnje obavlja još jedna prihrana KAN-om u količini 100-130 kg/ha ili 10-13 g/m2 ovisno o količini zametnutog roda. Tamo gdje postoji opasnost od mraza i kod sorata koje su bujne, prihranu je bolje obaviti u jednom obroku i to nakon cvatnje. Uloga dušika je u stvaranju temelja za dobru rodnost i povećanju lisne površine, a od hranjivih elemenata najviše utječe na povećanje prinosa. Međutim, ne treba pretjerivati s dušikom jer prekomjerna količina dušika, naročito bez izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem, može izazvati prebujan rast mladica, što pogoduje razvoju bolesti te osipanje cvata uz pojavu rehuljavosti grozda i produžetak vegetacije do kasno u jesen.
Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima, treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, na rad mikroorganizama, vodo-zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.
Suvremena prihrana vinograda izvrsnim organskim gnojivom
Jesen je za vinogradare posebno godišnje doba - doba berbe plodova protekle sezone i planova za budućnost. Nakon berbe, u vinogradima slijede jesenski radovi, pripreme za zimu i jesenska gnojidba mineralnim gnojivima koji tlo bogate P, K, Mg i ostalim mikro elementima, ali i ona još značajnija gnojidba organskim gnojivima, koja je važna za nadolazeću sezonu i za dugoročni razvoj vinograda.
Dobra osobina organskih gnojidbi je ta da su hranjiva organski vezana i kao takva nedostupna biljci tijekom zime - praktično miruju u zemljištu. Naime, u hladnim tlima tijekom zime mikrobiološka je aktivnost, dakle i mineralizacija organske tvari, minimalna ili je nema. Zbog toga se hranjiva iz organskog gnoja (ne gnojnice!) tijekom zime minimalno isperu iz zemljišta nema gubitaka hranjiva niti zagađivanja podzemnih voda. Oslobađanje hranjiva i cjelokupno djelovanje organske tvari započinje s rastom temperature zemljišta, nekako istovremeno s buđenjem vinove loze u proljeće. Tada se hranjiva počinju oslobađati u manjoj mjeri, a zagrija-vanjem tla sve više (posebno je bitna dinamika dušika, koji vinovoj lozi mora biti na raspolaganju ponajviše od sredine svibnja do sredine srpnja).
Razlike kod kontinentalnog ili mediteranskog područja
A upravo je zbog dušika bitno da li imamo vinograd u kontinentalnom ili mediteranskom području: u mediteranskom području su zime blage s višim temperaturama, tijekom kojih su nerijetki prekrasni dani sa 10 ili 15°C kojima potom slijede hladni dani s burom i nakon toga jutarnjim mrazom. Dulje razdoblje toplih dana vrlo lako prouzroči preranu vegetaciju, koja je iznimno štetna ako joj slijede dani s jakim vjetrom, mrazom i niskim temperaturama. Zbog prerane vegetacije nije poželjno da je tlo bogato organskim gnojivom iz kojeg bi se tijekom toplih dana mogao oslobađati dušik, jer bi dodatno prihranio lozu i ubrzao prijevremenu vegetaciju.
Dok je na kontinentu bolje organski gnojiti u jesen, na Mediteranu je bolje ako se za gnojidbu vinograda bogatim visokokvalitetnim organskim gnojem odlučimo u ožujku.
Izbor organskog gnojiva
Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, da li postoji mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva za hektar vinograda.
Što je veći udio suhe tvari u gnojivu, manja je količina potrebna za isti ili bolji učinak. Ako odaberemo gnojivo s visokim postotkom suhe tvari, recimo 90 % (npr. Plantella Organik), po hektaru će nam biti potrebna manja količina u odnosu na gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji. Ujedno, pri kupovini gnojiva s npr. 30 % udjela suhe tvari u suštini plaćamo čak 70 % vlage, odnosno vode, a samo 300 kg suhe tvari/t, dok kod gnojiva čiji je udio suhe tvari 90%, plaćamo samo 10 % vlage (vode), a dobivamo 900 kg suhe tvari/t. Isto vrijedi za postotak hranjiva: sastav 5-3-2 + 1 + mikroelementi kod Organika znači da po toni sadrži 50 kg dušika, 30 kg fosfora itd. Za usporedbu, prosječno domaće stajsko gnojivo sadrži otprilike 0,4 % dušika, odnosno samo 4 kg po toni dakle 12-13 puta manje, a fosfora (0,15 %) čak 20 puta manje!
Bitno je naglasiti i sljedeće: ako proizvodimo kvalitetno ili vrhunsko buteljirano vino, mjerilo nam je kakvoća grožđa, dok je količina podređena kvaliteti. Pri takvoj proizvodnji moramo biti oprezni pri gnojenju dušikom, jer povećava količinu proizvoda na štetu kakvoće. Mnogi proizvođači kvalitetnih i/ili vrhunskih vina iz iskustva su zaključili da im je godišnje dovoljna samo 1 t/ha Organika, uz dodavanje fosfora i kalija prema potrebi, obzirom na analizu tla, te foliarno prihranjivanje mikroelementima. 50 kg N/ha u organskom obliku za grožđe visoke kvalitete je u većini slučajeva idealna količina!
Zbog jednostavnosti rasipanja iznimno je praktično ako je gnojivo u obliku peleta, jer ga u tom obliku možemo rasipati uz pomoć najobičnijeg rasipača mineralnih gnojiva. Na taj način štedimo dragocjeno vrijeme za manipulaciju i rasipanje, a smanjuje se i utrošak goriva.
Ako želimo imati kvalitetno vrhunsko grožđe i vino te još uspješniju profesionalnu proizvodnju, lakše je, brže, sigurnije, jeftinije i učinkovitije po hektaru vinograda upotrijebiti 1-2 t proizvoda kao što je Plantella Organik, nego 2-3 t peletiranog gnojiva sa samo 30 % suhe tvari ili 30-40 t tradicionalnog domaćeg stajskog gnoja.
Primjer iz prakse uporabe organskog gnojiva u Badelovoj vinariji
Na području Korlata, sjeverozapadno od Benkovca, na krševitom tlu, zagrebačka je tvrtka Badel 1862, koja u Benkovcu ima svoju vinariju, zasadila vinograd u kamenu. Priprema terena, s obzirom na strukturu tla koje je većim dijelom kamenjar, bila je jedna od najzahtijevnijih faza u podizanju novog vinograda. Iako zemljište izgleda POTPUNO kamenito, ispod sloja kamena postoji sloj zemlje. Da bi se površina pripremila za sadnju, taj se kamen morao samljeti, a veći blokovi razbiti. Priprema tla se sastojala u riperanju s riperima na metar dubine, u razmacima od metar i pol, unakrsno po metar i pol, čime se dobilo mrežu kojom se rahli tlo i stvaraju uvjeti za rast vinove loze.
Gornja Gracenica
Saturday, 24 June
See 7-Day Forecast
| Sun | Mon | Tue | Wed | Thu | Fri |
| | | | | |
| +31° | +27° | +31° | +31° | +31° | +24° |
| +22° | +20° | +18° | +23° | +23° | +15° |
